Dugo polje, Blidinje
Blidinje je prirodni biser sjeverne Hercegovine. Izrazita krška visoravan smještena je linijom sjeveroistok – jugozapad između Čvrsnice, Muharice i planine Vran. U središnjem dijelu Blidinja nalazi se visoravan Dugo polje. Kompletno područje proglašeno parkom prirode danas se nalazi na području bosanskohercegovačkih općina Mostar, Posušje, Tomislavgrad, Prozor-Rama i Jablanica. Dobilo je ime po Blidinjskom jezeru, koje je smješteno na najnižem, južnom dijelu Dugog polja.
Ovdje se nalazi nekoliko nekropola sa stećcima. Najveća se nalazi na Dugom polju. Do danas ih se ovdje sačuvalo 150, pa se i po brojnosti ova nekropola, imenovana prema polju na kojem se nalazi, svrstava u red većih uopćeno. Po oblicima najviše ima ploča. Evidentirane su 72. Iza njih dolazi 59 sanduka, 14 visokih sanduka i pet sljemenjaka, od čega su četiri s postoljem.
Ukrašena su 32 stećka, a od ukrasa najzastupljenije su rozete, koje se pojavljuju ukupno 34 puta. Svakako, najzanimljiviji su figuralni prikazi među kojima se izdvajaju oni na tri spomenika i ne pojavljuju se nigdje drugo na stećcima. Prva se nalazi na jugoistočnoj čeonoj strani sanduka, danas djelimično oštećenog. S lijeve strane plohe stoji muškarac. Desno od njega stoji još jedan, koji je ruke koso podigao prema glavi prvog. Iza ovog su još dva ili tri muškarca s rukama podignutim na isti način. Nije jasno šta je smisao ove neobične scene.
Na jednom drugom spomeniku, u obliku većeg sanduka ukrašenog sa svih strana, nalazi se također neobična figuralna predstava. Na njegovoj sjeveroistočnoj čeonoj strani prikazana su tri muškarca obučena u duže košulje karakteristične za narodnu nošnju ovih krajeva. Sva trojica drže ruke s izrazito velikim prstima na grudima tako da se prsti ruku dodiruju. Pored glava krajnjih figura nalazi se po jedan polumjesec. Između glave lijevog i srednjeg muškarca nalazi se šestolisna rozeta. Sličnih scena na stećcima nema. Možda su ovdje predstavljena trojica mrtvaca u ležećem položaju, što sugerira da je ovo spomenik ispod kojeg su pokopane tri osobe. Naravno, ovakvu pretpostavku tek arheološka iskopavanja mogu potvrditi.
Treća unikatna scena nalazi se na sjeverozapadnoj bočnoj strani monolitnog sljemenjaka s postoljem ukrašenog sa svih strana. Unutar polja oivičenog frizom od kukica nalazi se plastična predstava neke fantastične životinje. Teško je reći koja bi to životinja mogla biti. Prema Šefiku Bešlagiću, riječ je o krilatom konju. Pomalo podsjeća na pauna ili purana, ali oni nemaju četiri noge kao životinja sa stećka. Iznad nje se nalazi zmija. Ova neobična kombinacija je teška za pojmiti. Postavlja se pitanje odakle kovaču s Blidinja inspiracija za ovakvu predstavu i šta je njome želio kazati. I s ostalih strana sljemenjaka su zanimljivi motivi: scena lova na jelena gdje konjaniku pomaže pas, mješovito kolo u kojem igraju tri muškarca i dvije žene, srna s podignutom glavom, rozete, bordure i vrpce. Riječ je o jednom od najukrašenijih stećaka na nekropoli, ali i jednom od najzanimljivijih stećaka uopćeno.
Pomalo je neobično da niti jedan stećak, od kojih mnogi imaju izrazitu estetsku vrijednost i sasvim je jasno da su i u srednjem vijeku bili prilično skupi, nema na sebi epitaf. Zanimljivo je da ni na ostalim nekropolama Blidinja nijedan stećak nema natpise. Ostat ćemo uskraćeni za imena srednjovjekovnih stanovnika ovog tako lijepog, a zimi tako surovog područja.
Nekropola je danas u prilično dobrom stanju. Pored prolazi makadamski put, napravljena je klupa da se putnici namjernici mogu odmoriti i skloniti u hlad. Također, stećci su prije nekoliko godina očišćeni i konzervirani. Zbog svog značaja i neizmijenjene autentičnosti izraza ova nekropola je uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
