Brojnost

Teško je kazati koliko zapravo ima stećaka danas. Prema posljednjem zvaničnom popisu čiji su rezultati objavljeni početkom 1970ih godina, bilo ih je nešto malo više od 70000. Međutim, savremena terenska istraživanja sugeriraju da ih ima oko 100 000. Nažalost, dosta ih je stradalo u prošlosti pa se može pretpostaviti da ih je bilo i znatno više.

S obzirom da je riječ prvenstveno o bosanskohercegovačkom fenomenu, sasvim je jasno da ih je na području Bosne i Hercegovine ubjedljivo najviše. Nešto malo ih ima i u rubnim područjima današnjih susjednih država - Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Istaknuti naučnici

Od početka sistematskog proučavanja stećaka, odnosno od vremena uključenja Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske monarhije pa do danas brojni naučni radnici su dali svoj obol poučavanju stećaka.

Najzaslužniji čovjek za proučavanje stećaka i njihovo popisivanje jeste Šefik Bešlagić. U njegovim iznimno značajnim knjigama i radovima objelodanjeni su rezultati terenskih radova proučavanja stećaka. Osim Bešlagića, treba spomenuti i Ćiru Truhelku, Vida Vuletića Vukasovića, svjetski poznatog Artura Evansa, Vejsila Ćurčića, Alojza Benca, Marka Vegu, Dimitrija Sergejevskog, Dubravka Lovrenovića i brojne druge.

Ogroman broj stećaka

Brojnost stećaka je ono što posebno zapanjuje. Nigdje drugo u Evropi nema ovoliko sačuvanih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Nekada ih je bilo oko 100 000 što je zaista ogromna brojka.

Od bosanskohercegovačkih općina, najbogatije stećcima su Konjic i Nevesinje. Obje imaju preko 3000 spomenika. Od ostalih općina koje imaju veliki broj spomenika treba spomenuti Rogaticu, Livno, Trebinje, Stolac, Gacko, Sokolac, Kalinovik i Bileću.

U Hrvatskoj se najviše stećaka nalazi u okolini Sinja, u Crnoj Gori u okolici Nikšića, a u Srbiji oko Prijepolja.